Recenzije Srpski pravoslavni manastir Orahovica. (Crkva) u Orahovica (Virovitičko-podravska).

Srpski pravoslavni manastir Orahovica

89 Recenzije

30 Komentara

Crkva

Samostan

Manastir Orahovica 1, 33515, Orahovica

Vidi sve komentare

Opis Karta Radno vrijeme Recenzije Kontakt Fotografije

Opis

Informacije o Srpski pravoslavni manastir Orahovica, Crkva u Orahovica (Virovitičko-podravska)

Ovdje možete vidjeti lokaciju, radno vrijeme, popularno vrijeme, kontakt, fotografije i stvarne recenzije korisnika.

Ovo mjesto ima dobre recenzije, što znači da se dobro odnose prema svojim klijentima i da ćete se osjećati sjajno uz njihove usluge, preporučeno je 100%!

Karta

Radno vrijeme Srpski pravoslavni manastir Orahovica

Ponedjeljak

07–20

Utorak

07–20

Srijeda

07–20

Četvrtak

07–20

Petak

07–20

Subota

07–20

Nedjelja

07–20

Recenzije Srpski pravoslavni manastir Orahovica

V. B.

Predivno mjesto a i moja slava je Sv. Nikola dje ces ljepse a i monasi su mi jako dragi kada tamo odem nadjem neki unutrasnji mir hvala.

G. A.

Lijep manastir. Pozitivno je to što je sve otvoreno i možete ući i razgledati. Negativno što je loše označeno i ja sam mislio da sam se izgubio.

R. S.

Predivna priroda, mir, tišina , manastir se obnavlja

I. N.

Preljepo mjesto! 😁

Mjesto mira, cistog zraka i ljepote prirodnog okolisa

S. M.

Preljepo

M. K.

Poseban mir, priroda i nadasve ljubazan otac Anastasije

V. V.

Stari Manastiru sa prekrasnim freskama i predivovnom prirodom

M. M.

Jako lijepo!

T. i. N.

Obavezno obići.

M. M.

Tko god ide tamo, svakako treba posjetiti samostan. Monasi koji ovdje žive su povučeni, ali ljubazni. Sve je slobodno za posjetiti. Značajan dio samostana je u obnovi, ali bez obzira na to atmosfera je fantastična 😊

М. О.

(Preveo Google) Manastir Orahovica – pravoslavni svetionik Srba Slavonije Manastir Orahovica jedno je od najstarijih duhovnih središta Srba tzv. Donja Slavonija, odnosno Podravina. Spominje se krajem 15. stoljeća pod imenom Remeta, što znači "kaluđerska pustinja", da bi kasnije ponijela ime Duzluk po obližnjem istoimenom selu. Samostan Orahovica nalazi se duboko u šumi, u uvali usred Papuka. Katedrala manastira posvećena je svetom Nikoli Mirlikijskog. - Zanimljivo je da je kult Prenosa moštiju Svetog Nikole u našem narodu započeo upravo u ovom manastiru i odavde se proširio na ostatak Srpske crkve, na ostatak Pećke patrijaršije. Samostan Orahovica zaista ima posebno mjesto u našem narodu, a posebno među našim Slavoncima koji su od svih samostana najviše vezani uz orahovački samostan. Patrijarh Pavle je tamo dolazio kao dijete. Ovdje imamo čak i fotografije iz tog razdoblja kada je kao dijete dolazio ovdje i ovdje je crtao svoju pobožnost, ovdje je crtao svoju spoznaju Boga, crtao je svoje štovanje sv. oca Nikolaja i ovdje se formirao kao duhovno dijete. Tako se i danas ovdje okupljaju i duhovno krijepe svi naši ljudi koji su vezani za Orahovicu – kazao nam je episkop slavonski Jovan prilikom obilježavanja hramovne slave manastira. Ratnih devedesetih godina prošlog stoljeća orahovački manastir su 1991. godine napustila posljednja dva monaha, a 1993. godine brigu o ovoj svetinji preuzeo je medinski paroh Jovan Šaulić. Samostan je zaživio 2016. godine Danas je iguman manastira Orahovica iguman Pavle, koji je tu stigao 2016. godine zajedno sa ocem Anastasijem. Oni su ovdje došli iz manastira Ostrog sa blagoslovom mitropolita Amfilohija da obnove život u ovoj eparhiji. - Vladika Jovan nas je s radošću primio, kao i sav vjerni narod ovdje. Manastir dvadesetak godina nije imao stalnih stanovnika, povremeno su tu bili monasi, a o svetinji se starao otac Jovan Šaulić i manastir je bio u dobrom stanju. Sve je bilo lijepo uređeno i nije se moglo zaključiti da je samostan bez redovnika. Inače je vrlo pogodna za samostanski život, nema struje, ali ima dobru vodu i daleko je od bilo kakvog naselja i bilo kakvog uzbuđenja, strke i buke. Jako mi se sviđa, pa sam s radošću primio blagoslov da dođem u ovo svetište i nadam se da ću uz pomoć svih ovih ljudi ovdje obnoviti duhovni život u biskupiji, uzrok stradanja nije ovaj zadnji rat, nego je to sve ono što je stradalo. ali je mnogo dublja i mnogo dugotrajnija - tvrdi iguman Pavle. Postoji više predanja o tome kako je nastao ovaj manastir, ali se pravi ktitor, kaže iguman Pavle, ne zna. – Otac Ambrozije iz manastira Krka, koji predaje povijest u Bogosloviji, kaže da stari Dalmatinci tvrde da je manastir Orahovica najstariji pravoslavni manastir u Hrvatskoj. Dakle, to bi ga smjestilo negdje na početak 14. stoljeća. Na mjestu ove crkve nalaze se temelji starije građevine, a to ćemo preciznije znati nakon iskapanja koja slijede u narednim godinama. Onda ćemo vidjeti što je stvarno ovdje. Postoje pretpostavke da su pavlini ovdje bili do dolaska Turaka, a onda su nestali. Crkva je, kako sada izgleda, sagrađena 1592. godine, a dvije godine kasnije oslikana je freskama. Izrađivali su ga majstori iz Vlaške, s područja današnje Rumunjske. To znamo po tome što su Vlasi u to vrijeme koristili crkvenoslavenski jezik i imali svoj specifičan izgovor, a te slovne greške ima i na našim freskama, čime to možemo potvrditi – nastavlja iguman Pavle priču o samostan. Orahovački redovnici nosioci pismenosti i prosvjete U najvećem duhovnom zamahu samostan je imao i do stotinu redovnika, od kojih nisu svi ostali ovdje. Bilo je nekoliko metoha u Slatinskom Drenovcu, u Gazijama, u Duzluku i na nekoliko drugih mjesta gdje su živjeli monasi koji su pripadali ovom svetištu. Osim bogosluženja, učeni orahovački kaluđeri bili su i učitelji u okolnim srpskim mjestima i poučavali su srpsku mladež pismenosti i nauci. (Izvorna recenzija) Manastir Orahovica – pravoslavni svetionik Srba Slavonije Manastir Orahovica jedan je od najstarijih duhovnih centara Srba tzv. Donje Slavonije, odnosno Podravine. Pominje se krajem 15. veka pod imenom Remeta što znači "pustinja monaška", a kasnije ime Duzluk poneo je po istoimenom obližnjem selu. Manastir Orahovica se nalazi duboko u šumi, u jednoj uvali usred Papuka. Saborni hram manastira posvećen je Svetom Nikolaju Mirlikijskom. – Zanimljivo je da je kult Prenosa moštiju svetoga oca Nikolaja u našem narodu započeo upravo ovde u ovom manastiru i odavde se raširio i u ostatak srpske crkve, u ostatak Pećke patrijaršije. Manastir Orahovica u našem narodu zaista ima posebno mesto, posebno i među našim Slavoncima koji su od svih manastira najvezaniji upravo za manastir Orahovicu. U njega je kao dete dolazio i patrijarh Pavle. Ovde imamo čak i fotografije iz tog perioda kada je on kao dete ovde dolazio i ovde crpio svoju pobožnost, ovde je crpio svoje poznanje Boga, ovde je crpio svoje poštovanje Sv. oca Nikolaja i ovde se formirao kao dete duhovno. Isto tako i sav naš narod koji je vezan za Orahovicu se ovde danas okuplja i duhovno se okrepljuje – rekao nam je prilikom proslave hramovne slave manastira vladika slavonski Jovan. Ratnih devedesetih godina prošlog veka manastir Orahovicu 1991. godine napustila su poslednja dva monaha, a brigu o ovoj svetinji preuzeo je 1993. godine paroh iz Medinaca Jovan Šaulić. Manastir oživeo 2016. godine Danas je nastojatelj manastira Orahovica iguman Pavle koji je u njega stigao 2016. godine zajedno sa ocem Anastasijem. Došli su ovde iz manastira Ostroga uz blagoslov mitropolita Amfilohija da obnove život u ovoj eparhiji. – Vladika Jovan nas je sa radošću primio kao uostalom i sav ovdašnji verni narod. Manastir dvadeset godina nije imao stalnih žitelja, povremeno su tu bili monasi, a o svetinji se brinuo otac Jovan Šaulić i manastir je bio u dobrom stanju. Sve je bilo lepo uređeno i nije se ni po čemu moglo zaključiti da je manastir bio bez monaha. Inače, on je vrlo pogodan za monaški život, nema struju, ali ima dobru vodu i daleko je od svakoga naselja i bilo kakve uzrujanosti, meteža i buke. Meni se to mnogo dopada tako da sam sa radošću primio blagoslov da dođem u ovu svetinju i nadam se da ću uz pomoć svih ovih ljudi ovde obnoviti duhovni život u eparhiji čiji uzrok stradanja nije u ovom zadnjem ratu, nego je on mnogo dublji i mnogo duže je trajao – tvrdi iguman Pavle. Ima više predanja o tome kako je nastao ovaj manastir ali pravi ktitor, kaže iguman Pavle, se ne zna. – Otac Ambrosije iz manastira Krka, koji predaje istoriju u Bogosloviji kaže da stari Dalmatinci tvrde da je manastir Orahovica najstariji pravoslavni manastir u Hrvatskoj. Znači to bi ga smestilo negde na početak 14. veka. Na mestu ove crkve nalaze se temelji jedne starije građevine, a to ćemo preciznije znati nakon iskopavanja koja će uslediti u godinama koje su pred nama. Onda ćemo videti šta se ovde u stvari nalazi. Postoje pretpostavke da su ovde do dolaska Turaka bili Pavlini, a posle su nestali. Crkva, ovakva kako sada izgleda, izgrađena je 1592. godine, a dve godine kasnije je i freskopisana. Radili su je majstori iz Vlaške, iz današnje Rumunije. To znamo po tome što su Vlasi u to vreme koristili crkvenoslovenski jezik i imali su svoj specifični izgovor i te slovne greške se nalaze i na našim freskama po čemu možemo to da utrvdimo – nastavlja priču o manastiru iguman Pavle. Orahovački monasi nosioci pismenosti i prosvetiteljstva U svom najvećem duhovnom zamahu manastir je imao i do stotinak monaha koji nisu svi boravili ovde. Nekoliko metoha bilo je u Slatinskom Drenovcu, u Gazijama, u Duzluku i u više drugih mesta u kojima su živeli monasi koji su pripadali ovoj svetinji. Pored bogosluženja učeni orahovički monasi bili su i učitelji u okolnim srpskim mestima i podučavali srpski podmladak u pismenosti i nauci.

S. C.

To je miran kvart, može biti zanimljivo živjeti ovdje. Priroda, pčele, mir,...

L. J.

Spokoj davnog mira usred šume. Miris pčela i meda. Najviše su me se dojmile plantaže ruža u unutarnjem vrtu.

A. K.

Tražite mjesto gdje ćete pobjeći od gradske vreve, briga i problema, prošetati prirodom, udahnuti svježeg zraka i razbistriti glavu, a pritom vidjeti i kulturnu baštinu...Manastir od sv. Nikola je stvoren za vas. Smještena je između obronaka Papuka koji vam nudi pregršt mjesta za istraživanje. U obližnjoj Orahovici možete se obratiti planinarskom društvu za savjet koja ruta vam najviše odgovara ako ste avanturistički nastrojeni i spremni na znoj. Isto tako, u razgovoru s uvijek ljubaznim poglavarima samostana možete dogovoriti korištenje njihovog vanjskog prostora i roštiljanje. Imajte na umu da se svete mise i slavlja održavaju unutar samostana prema rasporedu. U svakom slučaju vrijedi izdvojiti vrijeme za posjet ovom objektu. Za parking ne brinite, ima ga i više nego dovoljno☺️