Recenzije OŠ Ivana Mažuranića. (Škola) u Zagreb (Grad Zagreb).

OŠ Ivana Mažuranića

19 Recenzije

10 Komentara

Škola

Osnovna škola

Javorinska ul. 5, 10040, Zagreb, Hrvatska

Vidi sve komentare

Opis Karta Radno vrijeme Recenzije Kontakt Fotografije

Opis

Informacije o OŠ Ivana Mažuranića, Škola u Zagreb (Grad Zagreb)

Ovdje možete vidjeti lokaciju, radno vrijeme, popularno vrijeme, kontakt, fotografije i stvarne recenzije korisnika.

Ovo mjesto ima dobre recenzije, što znači da se dobro odnose prema svojim klijentima i da ćete se osjećati sjajno uz njihove usluge, preporučeno je 100%!

Karta

Radno vrijeme OŠ Ivana Mažuranića

Ponedjeljak

08–19

Utorak

08–19

Srijeda

08–19

Četvrtak

08–19

Petak

08–19

Subota

Zatvoreno

Nedjelja

Zatvoreno

Recenzije OŠ Ivana Mažuranića

Odlično. Sjajni učitelji.😊 …

I. L.

Od prvih stihova (Vinodolski dolče, da si zdravo!) koje piše kao 16-godišnji đak riječke gimnazije kao pozdrav svome zavičaju, bavio se raznim liričkim problemima: razjašnjenjem metričkih problema vezanih za hrvatski jezični izraz, vergilijanskim epom, posebno odnosom povijesti i poezije. U “Danici” je, od samoga početka, bio jedan od najzapaženijih i najizrazitijih pjesnika, a kao čovjek neobično uman, temeljite naobrazbe i prostranih vidika, preporodni pokret shvatio je dublje od mnogih, u punom totalitetu kulturno-političkih intencija i nijansi. Kao jezikoslovac, ostvario je prvi uistinu moderan hrvatski rječnik. Zajedno s Josipom Užarevićem 1842. izdao je hrvatsko-njemački rječnik (Njemačko-ilirski slovar) sa 40.000 riječi u kojemu je, osim primanja starijega nazivlja iz rječnika Mikalje i Stullija, osmislio mnoge nove riječi. Kako bi preveo pojedine njemačke pojmove, skovao je hrvatske pojmove za mnoga područja gradske civilizacije i time utro put Bogoslavu Šuleku. Primjerice, Mažuranić je otac riječi računovodstvo, nosorog, sladoled, veleizdaja, velegrad ili izraza tržišno gospodarstvo. Već u početnim stihovima pokazuje osobitu originalnost. Želeći provjeriti snagu i mogućnost hrvatskog jezika na poeziju pokušava primijeniti različite poetske oblike i stilove: elemente klasičnog metra (Sapfina strofa, elegijski distih), piše stihove koji su često porođene, formalno i sadržajno, za narodno pjesmom, te se okušao u trubadurskoj poeziji. Njegov pjesnički ugled bio je u to doba već tako neprijeporan, da ga je tek osnovana Matica ilirska izabrala da za njeno prvo, inauguralno izdanje dopiše XIV. i XV. pjevanje Gundulićeva velikog epa. Tri pjesnika okušala su se u tom poslu prije njega: Pjerko Sorkočević, Marin Zlatarić i jedan koji se nije potpisao; poslije njega nitko više nije ni pokušavao nadmašiti Ivana Mažuranića: toliko se njegova dopuna stopila s cjelinom Gundulićeva djela. Dopuna Osmana je Mažuranića predstavilo kao erudita i snažnog umjetničkog potencijala. Uspio se saživjeti s tekstom, usvojivši Gundulićev stil, jezik i izraz u cjelini, ali tu iskazuje neke originalne hrvatske konciznosti, metaforiku i refleksije što vidimo u njegovom spjevu Smrt Smail-age Čengića.